Što znači puls na tlakomjeru?
Treći broj predstavlja srčanu frekvenciju. Raspon pulsa u mirovanju, neobične vrijednosti i mjesto pulsa u dnevniku.
Ažurirano 3 min čitanja
Treći broj na zaslonu tlakomjera vaš je puls: koliko je puta srce otkucalo u minuti dok je manžeta bila napuhana. To je podatak odvojen od dviju vrijednosti tlaka. Puls u mirovanju obično je između 60 i 100 otkucaja u minuti. U dnevnik ga upisujete uz očitanje tlaka, a ne umjesto njega.
Puls i krvni tlak različiti su podaci
Američko udruženje za srce (AHA) razlikuje krvni tlak, odnosno silu krvi tijekom prolaska kroz krvne žile, od srčane frekvencije, broja otkucaja srca u minuti. Srčana frekvencija u svakodnevnom se govoru naziva pulsom.
Jedan podatak govori o tlaku, a drugi o učestalosti otkucaja. Visok puls zato ne znači automatski visok krvni tlak. Ne mijenja kategoriju vašeg očitanja tlaka. Za provjeru te kategorije koristite kalkulator krvnog tlaka, u koji unosite sistoličku i dijastoličku vrijednost.
Što znači raspon pulsa u mirovanju
AHA normalnu srčanu frekvenciju u mirovanju opisuje kao 60 do 100 otkucaja u minuti dok sjedite ili ležite, mirni ste i osjećate se dobro. Okolnosti mjerenja sastavni su dio tog raspona.
Puls koji pokazuje tlakomjer možete uspoređivati s tim rasponom ako ste se prethodno pripremili za kućno mjerenje prema uputama AHA. Mirno sjedite najmanje pet minuta i ne razgovarajte. U prethodnih 30 minuta nemojte piti napitke s kofeinom, pušiti ni vježbati. Ako ste prije dvije minute hodali stubama, puls od 105 treba promatrati u tom kontekstu. Članak Kako mjeriti krvni tlak kod kuće opisuje cijeli postupak.
I HZJZ u hrvatskim uputama za mjerenje tlaka navodi pet minuta odmora i mjerenje bez razgovora. Raspon pulsa od 60 do 100 ovdje dolazi iz izvora AHA, a nije osobni cilj koji vam je postavio liječnik.
Što ako je puls ispod 60 ili iznad 100
Ni jedna vrijednost sama po sebi ne mora značiti problem. AHA navodi da srčana frekvencija ispod 60 nije uvijek znak zdravstvene teškoće. Važno je odstupa li od vašeg uobičajenog pulsa i imate li simptome.
Ista oprezna procjena vrijedi za vrijednosti iznad 100. AHA navodi da visok puls nije uvijek znak problema. Ustajanje ga može malo povisiti, kao i stres, tjeskoba, bol, vrućina i vježbanje. Zabilježite okolnosti i promjenu u odnosu na vlastite uobičajene vrijednosti. Broj bez tog konteksta ne daje cijeli odgovor.
Gdje zapisati puls u dnevniku
Zapišite ga u zaseban stupac uz dvije vrijednosti tlaka i vrijeme. Tako liječnik može vidjeti sva tri podatka zajedno. Ako se neuobičajeno spor ili brz puls ponavlja, uz svako očitanje ostat će datum.
Dnevnik krvnog tlaka za ispis ima stupac Srčana frekvencija (SF) za jutro i večer. Kalkulator prosjeka krvnog tlaka računa prosjek sistoličkog i dijastoličkog tlaka te prosjek unesenih vrijednosti srčane frekvencije. Vrijeme i bilješka čuvaju kontekst neobične vrijednosti. Puls ostaje zaseban podatak i u tom izračunu.
BP Diary čuva srčanu frekvenciju uz očitanje s tlakomjera i njegovo vrijeme. Možete dodati bilješku o neuobičajenim okolnostima. Ti se podaci prikazuju i u izvještaju.
Kada spomenuti promjenu liječniku
Recite liječniku ako vam srce kuca sporije ili brže nego obično, osobito ako uz to osjećate slabost, vrtoglavicu ili imate osjećaj da biste mogli izgubiti svijest. To je savjet AHA. Dnevnik s datumima omogućuje da pokažete kada ste promjenu primijetili i je li se ponavljala.
Pozovite hitnu službu ako je puls naglo vrlo visok ili vrlo nizak za vas, osobito uz bol u prsima, otežano disanje, vrtoglavicu, nesvjesticu ili druge znakove da nešto nije u redu. Nemojte takvu promjenu svesti samo na redak u dnevniku.